12 maj Razlike u karijerama između muškaraca i žena
Razlike između muškaraca i žena brojne su i primijetne u gotovo svim njihovim obilježjima: u prosjeku se rodi više muške djece, žene žive nešto duže, muškarci imaju prosječno razvijenije vidno-prostorne sposobnosti, žene su vještije u međuljudskim odnosima te prepoznavanju emocija i cijeli niz drugih. Konkretne razlike postoje i kada se promatraju žene i muškarci iz perspektive radnog mjesta i rada općenito.
Od samih početaka odabira zanimanja i razvoja karijere, preferencije muškaraca i žena se razlikuju. Odabir zanimanja pod utjecajem je brojnih faktora koji mogu biti psihološke (interesi, sposobnosti i osobine ličnosti pojedinca) te socioekonomske prirode (utjecaj okoline, kretanje tržišta rada, zahtjevi samog zanimanja itd.).
Prema Hollandovoj tipologiji, postoji šest tipova ličnosti (realistični, intelektualni, umjetnički, socijalni, poduzetnički i konvencionalni tip) s obzirom na koje ljudi imaju različite preferencije prema profesionalnim usmjerenjima.
Tako je za realistični tip karakteristična sklonost prema zanimanjima kao što su vojnik, mehaničar, električar, odnosno prema zanimanjima u kojima su zastupljene fizičke aktivnosti i manje angažmana u socijalnim odnosima, a predmet rada su konkretni problemi.
Intelektualni je tip sklon razmišljanju i razumijevanju pojava u svijetu pa su mu bliska zanimanja poput filozofa, antropologa i eksperimentalnog psihologa.
Kod socijalnog je tipa ličnosti izražena verbalna sposobnost i veći angažman u međuljudskim odnosima, a manje su zastupljene fizičke aktivnosti pri radu. Zanimanja koja se povezuju s ovim tipom ličnosti su primjerice učitelj, socijalni radnik i svećenik.
Konvencionalni je tip sklon verbalnim i matematičkim zadacima, visoko vrednuje moć i ugled te je strogo vođen (društvenim) pravilima. Takvom tipu odgovaraju zanimanja poput službenika, blagajnika, računovođe i bankara.
Menadžeri, odvjetnici i prodavači nekretnina povezuju se s poduzetničkim tipom ličnosti kojeg karakteriziraju odvažnost i ambicioznost te dominacija i sklonost vodstvu.
Zanimanja poput novinara, glumca, dekoratera i arhitekta svrstavaju se u umjetnički tip ličnosti. Osobe tog tipa su individualisti, skloni umjetničkoj ekspresiji, po svojoj prirodi emocionalniji i impulzivniji.
Postoje istraživanja koja su se bavila razlikama između muškaraca i žena s obzirom na navedene tipove ličnosti i preferencije prema određenim zanimanjima. Podaci tih istraživanja upućuju da žene pokazuju više interesa prema zanimanjima koja pripadaju socijalnom tipu, dok se muškarci češće odlučuju za zanimanja iz realistične kategorije. Vezano uz to, rezultati istraživanja pokazuju kako žene imaju veću sklonost prema odabiru zanimanja koja su usmjerena na ljude, dok su muškarci skloniji zanimanjima u čijem su fokusu predmeti. Gledajući sa psihosocijalne perspektive, žene imaju više izražen kolektivistički, dok je muškarcima svojstveniji individualistički identitet. U terminima profesionalnih preferencija takva se razlika može manifestirati u odabiru zaposlenja, ali i pri doživljavanju samog sebe na radom mjestu. Za žene je karakteristična veća povezanost s kolektivom i jači doživljaj grupe, dok se muškarci češće doživljavaju samostalnije i, ponašajući se kao individue, njeguju svoju autonomiju.
Osim u profesionalnim preferencijama, muškarci i žene razlikuju se i u poslovnim principima i vrijednostima. Istraživanja koja se bave spolnim razlikama u poslovnoj etici pokazuju da su žene manje spremne dovesti u pitanje vlastito poštenje i etiku u poslovanju kako bi postigle veći socijalni status ili zaradile. One snažnije doživljavaju moralna pitanja te odbijaju poslove koji mogu ugroziti njihovu etiku, češće nego muškarci.
Kada se govori o mogućnostima razvoja karijere, muškarci i žene susreću se s različitim okolnostima. Žene se u poodmaklim stadijima karijere često susreću s pojavom koja se naziva „stakleni strop“, a odnosi se na nevidljivu barijeru koja im onemogućuje napredovanje i ulazak na više pozicije u organizacijskoj strukturi, bez obzira na njihove kvalifikacije i postignuća. Osim toga, muškarci pridaju veću važnost napredovanju što je direktno povezano s njihovim zapošljavanjem na boljim pozicijama u organizaciji, tj. na pozicijama na kojima je puno vjerojatnije da će do napredovanja i doći.
Kada su na rukovoditeljskim pozicijama, žene i muškarci razlikuju se prema stilu rukovođenja. Muškarci se češće nego žene odlučuju na direktniji i autoritarniji stil rukovođenja, dok su žene taktičnije, bolje u međuljudskim odnosima i toplije.
Unatoč nizu navedenih razlika, brojna istraživanja ipak pokazuju kako su muškarci i žene sličniji no što se općenito misli. Pri usporedbama različitih psiholoških dimenzija na velikim skupinama muškaraca i žena, pronađeno je više sličnosti među skupinama nego razlika. U skladu s tim, opisane razlike potrebno je promatrati kao dio šire slike na kojoj su i muškarci i žene ipak s istog planeta.
Preuzeto sa: hocu.ba
No Comments