26 maj Utiče li vrijeme na raspoloženje?
Ljudi diljem svijeta izloženi su velikim promjenama vremena. Takve su promjene često neprimjerene pojedinim godišnjim dobima. Stoga se čini opravdanim postaviti pitanje kakav je utjecaj vremena na raspoloženje. Mogu li dani ispunjeni suncem činiti ljude zaista sretnijima? Jesu li pojedinci, u odnosu na sunčane dane, zaista tužniji kada pada kiša? Naime, velik broj ljudi ima dojam kako se osjeća sretnije i zadovoljnije kad je vani sunčano i toplo. Unatoč tome, provedena znanstvena istraživanja rezultirala su različitim spoznajama o utjecaju vremenskih uvjeta na raspoloženje.
Tako su primjerice, Keller i sur. proveli veliko istraživanje koje je obuhvatilo 605 odgovora ispitanika. Istraživali su povezanost vremena, raspoloženja, pamćenja i načina na koje osoba razmišlja. Rezultati istraživanja sugeriraju da je ugodno vrijeme (obilježeno s većim brojem sunčanih sati i stabilnim atmosferskim tlakom) povezano s pozitivnijim raspoloženjem, boljim pamćenjem i koncentracijom te fleksibilnijem načinom razmišljanja tijekom proljeća. Ista povezanost raspoloženja i vremena nije zapažena tijekom drugih godišnjih doba, dok su ljetne vrućine bile povezane s padom raspoloženja.
Sezonska depresija zaista postoji
Ovi su rezultati sukladni dosadašnjim istraživanjima o većoj učestalosti sezonske depresije za vrijeme zimskih mjeseci (vrsta depresije koja se javlja u jesenskom i zimskom periodu, a prolazi u proljeće i ljeto). Naime, oni govore u prilog tome da ugodno vrijeme poboljšava raspoloženje. Navedeni učinci dolaze do izražaja posebno nakon zimskih mjeseci koje obilježavaju kratki dani u kojima dugotrajno izostaje sunčeva svjetlost. Provedena istraživanja sugeriraju kako su žene, u odnosu na muškarce, sklonije sezonskoj depresiji, koju uz sniženo raspoloženje karakteriziraju i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, manjak energije, izraženija potreba za spavanjem, kao i pojačan apetit.
Sunčani dani utječu i na optimizam – vjeru u pozitivne ishode
Howarth i Hoffman su proučavali dnevno raspoloženje i njegovu promjenu kod 24 studenta, koja su tijekom 11 uzastopnih dana ispunjavali različite upitnike. Rezultati provedenog istraživanja upućuju na zaključak kako stupanj vlage, temperatura zraka i broj sunčanih sati imaju najveće učinke na raspoloženje. Naime, visoke razine vlage u zraku povezane su sa značajno sniženim rezultatima na mjerama pažnje i koncentracije, dok se istovremeno povećao broj izvještaja o usporenosti, pospanosti i glavobolji. Nasuprot tome, isti studenti su za sunčanih dana u kojima su bile ugodno visoke temperature (u rasponu od 15 C do 23 C) izvještavali o boljem raspoloženju te su pozitivnije sagledavali sebe i svijet, a od budućnosti su očekivali bolje ishode (npr. češće su izjavljivali kako očekuju dobre rezultate na završnim ispitima).
No Comments